Datum objave: 07. prosinac 2018.

Održivi razvoj, obnovljivi izvori energije, energetska učinkovitost… – pojmovi su s kojima se stalno susrećemo. Već neko vrijeme se priča o tome kako biti energetski učinkovit, kako smanjiti svoje račune, kako pametnije koristiti električnu energiju

Dobro je što se o tome priča jer i oni kojima je to bilo dosadno sada se počinju zanimati. Počeli smo shvaćati da previše trošimo i da za to puno plaćamo, a svakome je u cilju imati više za manje novca. Osim uštede, energetska učinkovitost je neizbježan proces kako bismo osigurali budućnost, a to znači pametnije trošili vrste energije koje se stalno smanjuju našom neracionalnom potrošnjom.

Bez odricanja smanjujemo troškove

Energetsku učinkovitost ne treba gledati kao štednju jer ona podrazumijeva odricanja. Stručnjaci u ovom polju kažu da se energetskom učinkovitosšću ne narušava kvaliteta života, već time smanjujemo troškove i čuvamo životnu sredinu.

Neke zapadnoeuropske zemlje troše možda manje električne energije nego Hrvatska jer imaju veću potrošnju iz izvora obnovljive energije, ali je općenito potrošnja struje veoma velika, u Hrvatskoj je to oko 17 teravat sati. Hrvatska možda ima tu sreću da je cijena električne energije, pokazuju podaci iz 2017. godine, manja od europskog prosjeka, a čak skoro tri puta manja nego recimo u Danskoj. No, i razlika u primanjima je sličnog omjera pa kada nastupi sezona grijanja, ali i hlađenja ne prestajemo u nevjerici gledati račun za struju. Na samu cijenu struje mi ne možemo utjecati, ali možemo jeftinije živjeti, a da ne zakidamo na udobnosti svoga doma.

Samosvijest i komfor su istodobno odrednica nekih europskih zemalja od kojih možemo učiti o učinkovitijem trošenju električne energije. Električna energija se najviše troši u zgradama pa je dugoročno najučinkovitije ulaganje u energetsku učinkovitost zgrada ili kuća. Što mislite koliko jedna naša starija kuća tijekom zimskih mjeseci, kada je sezona grijanja u punom jeku, izgubi energije samo time što je takva kakva jest? Kroz sam pod kuće oko 7%, kroz krov 20%, a gubici kroz prozore i vrata su čak 50%!

U zgradama se troši oko 40% od ukupne potrošnje energije, a većina topline izlazi kroz prozore i zidove, pa je zato važno potrošiti minimalno energije, a dostići optimalnu ugodnost življenja u njima. Sve to ovisi od svojstava zgrade, ali i od sustava grijanja i hlađenja te niz drugih čimbenika. Naše zgrade većinom nemaju toplinsku izolaciju i tako gube toplinu te se znatno više električne energije troši, a većom potrošnjom električne energije dolazi do veće emisije CO2 u atmosferu. Toplinska zaštita zgrada je najvažnija zbog ušteda jer se adekvatnom zaštitom mogu smanjiti ukupni gubici topline i do 50%.

Briga za životnu sredinu se iz dana u dan povećava pa je tako Europska unija donijela niz propisa od kojih je jedan da zgrade moraju imati certifikat s podacima za uštedu energije, a tome prethodi proces energetske certifikacije. Energetski certifikat zgrade je njena osobna iskaznica. Na njoj se iščitava energetski razred, rok važenja certifikata, podaci o termotehničkim svojstvima zgrade i niz drugih parametara koji je određuju. Proces izdavanja certifikata za postojeće zgrade započeo je ulaskom RH u Europsku uniju. Osim zgrade, to isto moraju imati kućanski uređaji pa samim time i klima uređaji kojima se ovdje bavimo. Energetska učinkovitost klima uređaja je važna jer utječe na potrošnju pa onda i na vaše račune za struju.

Kako odabrati energetski učinkovit klima uređaj

Tehnologija napreduje iz dana u dan i stalno se nude inovativna rješenja. Današnji klima uređaji imaju dosta novih opcija koji život čine komfornijim i zdravijim. U poslovnim prostorima klima uređaji su od velike važnosti jer bitno utječu na učinkovitost u odrađivanju posla, kao i na udobnost. Pri kupovini, kupac će, uz ostale potrebne informacije, saznati i kako se štedi električna energija i vodi li uređaj računa o životnoj sredini. Odabrat ćete proizvod odgovarajuće jačine te vidjeti na energetskoj naljepnici sve potrebne karakteristike klima uređaja. Da bismo se dobro ugrijali ili rashladili, a pri tome ne potrošili svu silu novca, trebamo voditi računa koji energetski razred imaju naši klima uređaji te na oznake SEER i SCOP jer ako uštedimo na početku, to ćemo vratiti plaćajući veći račun za potrošenu struju. SEER i SCOP su oznake koje ima svaki klima uređaj. Što su SEER i SCOP veći, to dobivate više rashladne ili toplinske energije za 1 kWh uložene električne energije, performanse uređaja su bolje, odnosno operativni troškovi su manji.

SEER (Seasonal Energy Efficiency Ratio) - odnos utrošene električne energije i dobivenog rashladnog učinka

SCOP (Seasonal Coefficient Of Performanse) - odnos utrošene električne energije i dobivenog toplinskog učinka

 

Slovo S ispred ovih oznaka označava sezonsku potrošnju pa tako SEER i SCOP označavaju sezonski omjer učinkovitosti, odnosno njima je prikazana učinkovitost uređaja tijekom sezonske potrošnje struje u režimu hlađenja, odnosno grijanja. To je nova mjera za pravu energetsku učinkovitost tehnologije grijanja i hlađenja tijekom cijele godine i pruža realniji uvid u energetsku učinkovitost i utjecaj na okoliš. Što to nama laicima znači? To znači da EER pokazuje koliko se rashladne energije dobije za 1 kWh u uvjetima kada je vanjska temperatura npr. 30 Celzijevih stupnjeva. SEER pokazuje podatak koji se dobije pri testiranju na različitim temperaturama i načinima rada pa je samim tim i realniji. To isto vrijedi i za hlađenje.

Na osnovu svega toga se klima uređaju dodjeljuje energetski razred. Što je veća vrijednost SEER i SCOP, to je učinkovitiji klima uređaj i ima viši energetski razred. Energetskih razreda je sedam (od A+++ do D) ovisno o omjeru onoga koliko troše i daju, a prikazani su strelicama različitih boja, od tamno zelene, što je najveća energetska učinkovitost, do crvene koja predstavlja najmanju energetsku učinkovitost. Oznaka za veću uštedu sugerira bolju kvalitetu samog uređaja jer su korištene poboljšane tehnologije. Najmanje troši razred A+++, a najviše razred D. EU je postavio stroga ograničenja u potrošnji pa su uvedeni razredi A +, A ++ i A +++ te se stari ukidaju. Na primjer, jedna klima energetskog razreda A + ima SEER 5,7 i SCOP 4,0, a razred A ++ ima SEER 6,9 i SCOP 4,6 itd. Dakle, više vrijednosti donose viši energetski razred i tako i više energetske učinkovitosti.

Zabranjeni klima uređaji

Europska unija ima zabranu uvoza klima uređaja s oznakama ispod A razreda. Ovi uređaji se i dalje proizvode, ali ih se više kod nas ne može kupiti. Dodatna oznaka + i ++, ili +++ znači da uređaj ima veću energetsku učinkovitost od one koja se zakonskim propisima odnosi na kategoriju A. Savjet bi bio da, ako se može, uzimaju klime od A+ razreda pa naviše. U startu ovi uređaji mogu biti skuplji, ali se dugoročno isplati i omjer cijene i uštede je dugoročno prihvatljiv.

Na naljepnici se također vidi i mapa sa klimatskim zonama koje su podijeljene za ocjenjivanje učinkovitosti. Hrvatska je u najhladnijoj zoni. Na njoj se također vidi i izračun potrošnje kilovat sati. Tako svaki kupac može izračunati koliko bi godišnje mogao uštedjeti ako kupuje uređaj većeg energetskog razreda, pogotovo oni potrošači koji klimu dosta koriste i zimi i ljeti. Uz to, vrlo je važno raditi redoviti servis, dezinficirati uređaj, a mi kao potrošači bismo trebali sami raditi najosnovnije održavanje poput čišćenja filtera.