Datum objave: 26. ožujak 2020.

Koja je povezanost razine vlage u prostoriji s našim imunitetom, kako to utječe na obranu od i sprječavanje širenja virusnih zaraza prilikom produženog boravka u zatvorenim prostorijama, saznajte upravo u ovom članku.

 

Coronavirus COVID-19 i mjere zaštite


Virus na našim prostorima poznat jednostavno kao “Korona”, ovih dana glavna je tema ne samo u Hrvatskoj, već i u ostatku svijeta. Sa svih strana obasuti smo raznim stručnim i nestručnim savjetima, informacijama, upozorenjima i „odličnim“ ponudama koje često imaju neetičnu motivaciju. Važno je pristupiti svemu što čujete ili pročitate sa zrnom soli i fokusirati se na provjerene izvore i savjete stručnjaka. O dodatnim informacijama možete se informirati na stranici Civilne zaštite i službenoj stranici Vlade: koronavirus.hr.

Ono u čemu se stručnjaci slažu, a praksa potvrđuje, je da su samoizolacija i dobrovoljni ostanak kod kuće jedne od najvažnijih mjera sigurnosti i prevencije širenja zaraze. No, kako se u kućanstvu često nalazi više ljudi, dolazi do rizika mogućeg prijenosa virusa s osoba koje su već zaražene ili su imale potrebu izlaziti, bilo radi nemogućnosti rada od kuće, neophodne nabave namirnica i lijekova, ili bilo kojeg drugog opravdanog razloga. Upravo je zato potrebno osigurati što bolje uvjete za siguran produljeni boravak u zatvorenim prostorima i obranu od virusa. Detaljno o samoizolaciji možete pročitati ovdje.

Kako bi obje metode imale željeni efekt i kako bi se pravilno zaštitili, potrebno je održavati i vlastiti imunološki sustav koji je ujedno i najbolja obrana protiv svih vrsta virusa, ne samo COVID-19. Uz ispravnu prehranu i hidrataciju, dovoljno sna, smanjenje stresa i umjerenu tjelesnu aktivnost, održavanje vlažnosti sluznica jedna je od najvažnijih metoda obrane od virusa. Više o zdravlju imunološkog sustava pročitajte ovdje.

Uz mjere opreza poput izbjegavanja kontakta s drugim osobama i uz jak imunološki sustav, najveću ulogu u zaštiti ima kvaliteta i čistoća zraka koji udišemo. Važnost je veća time što veliku većinu vremena provodimo u nedovoljno provjetrenim zatvorenim prostorijama. Također, veliku pažnju moramo posvetiti i dovoljnoj količini vlage u zraku, a zašto je ona tako bitna, objasnit ćemo dalje u članku.

 

 

Vlaga u zraku pomaže u obrani organizma


Kao što smo ranije spomenuli, uz snažan imunološki sustav, sluznica nosa, usta i očiju predstavlja prvu liniju obrane organizma od bakterija i virusa. Ona može uspješno zaustaviti prodiranje mikroorganizama u tkivo i time blokirati najčešći ulaz bakterija i virusa u naše tijelo – putem dišnih puteva.

Ako su sluznice dovoljno ovlažene, na njima se nalazi zaštitni sloj mukozne membrane koji blokira interakciju virusa s glikanima koji se nalaze na površini naših stanica. Uz to, lakše se izlučuje lizocim koji onemogućava upad patogena i dolazi do sprječavanja infekcije. U zaštiti pomaže i tzv. mukocilijarni klirens gdje se uz pomoć sitnih dlačica (cilija) omogućuje transport zarobljenih patogena u sluzi u naše grlo, a isti se tada iskašlju ili progutaju i unište u kiselini želuca.

No, cijeli se princip zasniva na dovoljnoj ovlaženosti sluznica, koje kada se osuše inhibiraju naš prirodni obrambeni mehanizam, a nas ostavljaju podložnijima na zračne infekcije virusima i bakterijama. Udisanje suhog zraka rezultira pretjeranim gubitkom vode nosne sluznice, što može uzrokovati smanjenje brzine nazalnog mukocilijarnog klirensa te promjene u reološkim svojstvima (ljepljivost) nosne sluzi.

Problem je veći u zimskom periodu gdje je količina vlage u hladnom zraku jako mala, tako da je, kad izvana ulazi u grijani prostor, relativna vlažnost zraka vrlo mala i on isušuje naše sluznice. To lako možemo riješiti adekvatnom hidratacijom organizma i dodatnim ovlaživanjem zraka do optimalne relativne vlage u rasponu od 40-60 % RH. Po potrebi, količina vlage može se mjeriti higrometrom (instrument za mjerenje vlage u atmosferi) ili očitati na uređajima poput ovlaživača zraka.

Znanstvene studije o djelovanju vlage na naše zdravlje i zdravlje sluznice:

Svakako pročitajte i odličan članak net.hr gdje dr. Gordan Lauc govori o utjecaju vlage u prostoriji na naš imunološki sustav i sluznice.

 

 

Pomaže i u sprječavanju širenja zaraze


Uz bitan utjecaj koji relativna vlaga u prostoriji ima na naš imunitet i mehanizme zaštite poput sluznice, postoji i utjecaj na vjerojatnost međuljudskog širenja zaraze, pa čak i na životni vijek samog virusa, bilo u zraku ili na površinama.

Kada govorimo o normalnim okolnostima gdje više zdravih ljudi dijeli životni prostor, naš osobni doprinos zajedničkom zraku nema negativan utjecaj na sudionike. No, kada jedna ili više osoba ima neku od respiratornih bakterijskih ili virusnih infekcija, zrak koji izdišu sadržavat će razne štetne patogene i zarazne mikrobe. Ove sitne kapljice vode nazivamo aerosolima i sastoje se od oko 97% vode i 3% otopina soli, proteina ili brojnih drugih tvari među kojima mogu biti upravo zarazni mikrobi. Kada se jednom izbace u zrak, oni lako mogu zaraziti druge ljude, bilo direktnim udisanjem ili taloženjem na površinu, čak i dodirom na dodir.

Upravo ovdje relativna vlažnost zraka postaje glavni čimbenik u prenošenju mikroba u zraku. Ako se radi o suhim atmosferama ispod 40% RH, kapljice koje se izbacuju izdisanjem, govorom ili kašljem, brzo gube svoj sadržaj vlage isparavanjem. Na taj način postaju sve manje i lakše se zadržavaju u zraku, pa se time i sami broj kapljica sposobnih za ostanak u zraku povećava i produljuje se vrijeme u kojem mogu lebdjeti.

Nažalost to nije i jedini negativni efekt, jer gubitak vode kapljice također uzrokuje strukturalnu promjenu u čvrsto kristalizirano stanje. Na ovaj se način virusi i bakterije efektivno sačuvaju u plutajućoj kapsuli gdje duže ostaju zarazni i time zadržavaju još veći potencijal zaraze.

Ukoliko smo u mogućnosti podići vlagu na iznad 40% RH, iste kapljice zadržavaju svoju vlagu, ostaju teže i kraće se zadržavaju u zraku. Naknadno, otopljene soli unutar preostalih kapljica iz zraka stvaraju neprijateljsko okružje za suspendirane mikrobe. Na ovaj se način smanjuje njihova zarazna priroda i smanjuje rizik koji predstavljaju za naše zdravlje.

Znanstvene studije o djelovanju vlage na širenje virusa i njihov životni vijek:

 

 

Što studije kažu specifično o korona virusima?


Što se tiče trenutne situacije s COVID-19, jedna od nama posebno zanimljivih studija je upravo o utjecaju temperature i vlažnosti zraka na dva korona virusa po prirodi slična SARS-CoV. Upotrebom sličnih „surogat“ virusa tražilo se veće razumijevanje preživljavanja i postojanosti korona virusa i potencijalni uvid u rizik od mjere prijenosa i kontrole virusa poput SARS-CoV.

Ono što su rezultati studije pokazali je da su upravo viša temperatura i razina vlage od oko 50% RH faktori koji utječu na bržu inaktivaciju virusa:

 

Najveća razina inaktivacije virusa odvijala se pri 50% RH.

Najniža razina inaktivacije virusa odvijala se pri 20% RH.

Neaktivacija je bila brža na 20 °C nego na 4 °C pri svim razinama vlage.

Oba su se virusa inaktivirala brže na 40 °C nego na 20 °C.

Veza između inaktivacije i relativne vlage nije bila jednolična, a bilo je i veće preživljavanje virusa pri niskoj relativnoj vlazi (20%) i visokoj relativnoj vlazi (80%) nego pri umjerenoj (50%).

Zarazni virus deponiran na površinama od nehrđajućeg čelika trajao je najmanje 3 dana pri 50% RH (20 °C) i do 28 dana pri 20% RH

 

Studija sugerira da proučavani korona virusi na životinjama (TGEV i MHV) mogu poslužiti kao konzervativni surogati za modeliranje izloženosti, rizika prijenosa i kontrolnih mjera za ljudske patogene viruse, poput SARS-CoV i drugih korona virusa.

  • znanstvene studije specifično o COVID-19 korona virusu su u tijeku i svakim danom se nadopunjuju, a jednu od njih, objavljenu u ožujku 2020. možete pročitati ovdje.

 

 

Kako sami možemo podići razinu vlage?


Uz to što možemo reći da je za adekvatnu mjeru zaštite od virusa bitno održavati kvalitetu zraka i njegovu relativnu vlagu, postoje i dodatni benefiti ne samo za zdravlje, već i za raspoloženje i koncentraciju. Oni će biti od posebne važnosti sada kada velik broj ljudi radi od kuće, djeca nisu u vrtiću ili školi i generalno je „puna kuća“ svaki dan.

Neki od savjeta koje vam možemo ponuditi su potpuno besplatna „uradi sam“ rješenja, koštaju vrlo malo ili dolaze iz specijalizirane ponude uređaja za kontrolu vlage i koštaju proporcionalno:

  • Provjetravanje prostorija u kojima boravite ( u trajanju od 3-5 min )
  • Korištenje posuda za vodu na radijatorima ( postoje modeli s kukicama koji se mogu objesiti)
  • Stavljanje hladnih ručnika na radijatore ( paziti na temperaturu i ne ostavljati bez nadzora)
  • Isparavanje vode na štednjaku ili bilo kojoj drugoj peći gdje za to postoji mogućnost
  • Isparavanje vode u raznim brzim kuhalima (primjerice za kavu ili čaj)
  • Sušenje rublja u prostorijama u kojima boravite ( naravno oprano prirodnim sredstvima kako bi se spriječilo dodatno nadraživanje dišnih puteva)
  • Kupnja ovlaživača zraka

Neovisno o kojem se rješenju radilo, upotrijebite zdrav razum i sve potrebne mjere opreza kako ne bi došlo do neželjenih posljedica.

 

 

Ovlaživači zraka kao optimalno rješenje


Iako ranije navedeni načini podizanja razine vlage u prostoriji mogu biti efikasni do određene mjere, posebno se ističu ovlaživači zraka koji nude detaljnu regulaciju vlage, automatiziran i brz rad te pouzdanost u ovlaživanju. Naknadno, neki modeli nude i mogućnost korištenja zasebnog spremnika za eterična ulja, pa time mogu i dodatno podići kvalitetu zraka, dodati ugodan miris i generalno osigurati bolju atmosferu za dulji boravak.